Apartment Prices Montenegro 2

Prosječne cijene stanova u Crnoj Gori 2025 – lokalna i globalna analiza

Prosječne cijene stanova u Crnoj Gori 2025 – lokalna i globalna analiza

Piše: Redakcija – Pisco Real Estate blog

Tržište stanova u Crnoj Gori nalazi se u jednoj od najdinamičnijih faza u posljednjoj deceniji.
Samo u Podgorici cijene novogradnje su više nego udvostručene u odnosu na 2020. godinu, dok primorje i dalje drži status apsolutnog lidera kada je u pitanju interesovanje stranih kupaca.
Međutim, iza ovih brojki kriju se mnogo šire priče: od inflacije i troškova gradnje, do globalnih geopolitičkih potresa, kretanja kamatnih stopa i turističkih trendova.

Novogradnja po regionima (Q2 2025)

Region Cijena €/m²
Crna Gora (prosjek) 2.201
Podgorica 2.108
Primorje 2.333
Središnji region 1.068
Sjever 1.547

Starogradnja po gradovima

Grad Prosjek €/m² Napomena
Podgorica ~2.290 (starogradnja), 2.640 (novogradnja – oglasi) Najskuplje: Central Point, City kvart/Master, Preko Morače
Budva ~3.760 Centar i Bečići nose premiju
Tivat ~5.040 Porto Montenegro i marina naselja >10.000 €/m²
Kotor ~3.705 (Stari grad >5.300) Dobrota i Škaljari srednji sloj
Bar 1.700–2.100 Šušanj i Dobra Voda širi raspon
Nikšić ~1.000 Centar iznad prosjeka

Prosječne cijene po strukturi stanova

Grad Jednosoban Dvosoban Trosoban
Podgorica 103–126k € 137–172k € 195–229k €
Budva 169–207k € 226–282k € 300k+ €
Tivat 227–277k € 302–378k € 400k+ €
Kotor 167–204k € (Stari grad 240k+) 222–278k € (Stari grad 318k+) 350k+ €

Lokalna dinamika tržišta

Podgorica bilježi konstantan rast zahvaljujući kombinaciji demografskih kretanja i ograničene ponude kvalitetne novogradnje. Kvartovi poput Central Pointa i City kvarta drže premiju, dok Zabjelo i Stari Aerodrom ostaju nešto pristupačniji.

Primorje je potpuno druga priča: ovdje cijene diktira turizam i strana potražnja. Tivat sa Portom i luksuznim projektima odskače, dok Budva i Kotor prate trend zbog apartmanskog tržišta i kratkoročnog najma.

Unutrašnjost – Nikšić i Danilovgrad su značajno jeftiniji, ali i dalje osjetljivi na pojedinačne projekte. Kolašin i Žabljak izdvajaju se jer ski turizam podiže cijene apartmana iznad prosjeka sjevera.

Globalni uticaji – od Amerike do Japana

Kada govorimo o perspektivi crnogorskog tržišta stanova, moramo gledati širu sliku. Nekretnine nijesu izolovan sektor – zavise od globalne ekonomije i ponašanja investitora.

Sjedinjene Američke Države – američko tržište rada je i dalje snažno, sa niskom nezaposlenošću, što održava globalnu likvidnost. Svaka promjena politike Federalnih rezervi, posebno u pogledu kamatnih stopa, reflektuje se i na Evropu. Ako FED zadrži visoke kamate, to otežava kreditiranje u EU, a posredno i u Crnoj Gori.
Međutim, s obzirom da je veliki dio kupaca na našem primorju „cash-buyer“, efekat na luksuzni segment je manji.

Evropska unija – ekonomski rast u EU direktno je povezan sa crnogorskim tržištem. Njemačka i Italija, najveći partneri, bilježe usporavanje, što može značiti manju potražnju iz tih zemalja. Sa druge strane, inflacija u eurozoni podstiče investitore da traže “sigurna utočišta” u nekretninama, što ide u prilog obali Crne Gore.

Kina i Japan – dok Kina prolazi kroz krizu nekretninskog sektora, japanska centralna banka vodi ekspanzivnu monetarnu politiku. Slabiji jen podstiče japanske investitore da traže diverzifikaciju, a Evropa, uključujući Crnu Goru, može biti dio te strategije.
Pored toga, porast azijskog turizma u Evropi podiže potražnju za kratkoročnim najmovima, što se direktno reflektuje na cijene apartmana u Budvi i Kotoru.

Geopolitika – rat u Ukrajini i tenzije na Bliskom Istoku stvaraju efekat nesigurnosti, što paradoksalno podiže atraktivnost Crne Gore kao malog i sigurnog tržišta.
Kupci iz Rusije, Ukrajine, ali i sa Bliskog Istoka, sve češće vide našu obalu kao stabilnu destinaciju za kapital.

Turizam i remote work – globalni trend rada na daljinu, zajedno sa porastom digitalnih nomada, stavlja Crnu Goru u fokus. Niži porezi, klima i pristup EU tržištima čine je konkurentnom u odnosu na Španiju ili Portugal. To dodatno podiže potražnju za manjim stanovima u Podgorici i obalnim gradovima.

Predviđanja 2025–2026

  • Novogradnja: očekuje se rast 3–6% godišnje, u skladu sa inflacijom i troškovima gradnje.
  • Starogradnja: zgrade bez lifta i parkinga mogu stagnirati ili blago pasti, dok renovirani stanovi i dobre lokacije drže vrijednost.
  • Primorje: luksuzni segment ostaje stabilan, dok će srednji sloj tržišta osjetiti sezonske oscilacije.
  • Globalni faktori: sve zavisi od inflacije u EU i SAD, geopolitičkih dešavanja i toka turizma. U slučaju jačih recesijskih signala u Evropi, moguće je usporavanje rasta, ali ne i drastičan pad cijena.

Zaključak: Crna Gora ostaje atraktivno tržište za ulaganje u nekretnine. Kupci koji ciljaju dugoročnu vrijednost treba da biraju lokacije sa stabilnom potražnjom – Podgorica za stanovanje i poslovne potrebe, a obala za turizam i kratkoročne rente. Globalni ekonomski ciklusi će nastaviti da oblikuju ovo tržište, ali lokalna potražnja i ograničena ponuda čine da cijene u dogledno vrijeme ne pokazuju znakove ozbiljnog pada.